Često
postavljana pitanja

Pojmovi i kratice

Bespilotni zrakoplov:
zrakoplov namijenjen izvođenju leta bez pilota u zrakoplovu, koji je daljinski upravljan ili programiran i autonoman,

Hitne intervencije:
aktivnosti gašenja požara, potrage i spašavanja, hitne medicinske pomoći i sl.,

ICAO (International Civil Aviation Organisation):
Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva,

Kontrolirani zračni prostor:
zračni prostor određenih dimenzija unutar kojega se usluga kontrole zračnog prometa provodi u skladu sa klasifikacijom zračnog prostora,

Let izvan vidnog polja (BVLOS – beyond visual line of sight):
izvođenje leta sustavom bespilotnog zrakoplova pri čemu pilot koji upravlja na daljinu (u daljnjem tekstu: pilot na daljinu) nije u vizualnom kontaktu s bespilotnim zrakoplovom,

Let unutar vidnog polja (VLOS – visual line of sight):
izvođenje leta sustavom bespilotnog zrakoplova pri čemu je pilot na daljinu u vizualnom kontaktu s bespilotnim zrakoplovom, bez korištenja optičkih ili elektroničkih pomagala. Kontaktne leće ili korektivne naočale ne smatraju se optičkim pomagalom,

Letačke operacije:
izvođenje leta sustavom bespilotnog zrakoplova za potrebe radova iz zraka (snimanje iz zraka, oglašavanje iz zraka, nadzor iz zraka, znanstveno istraživački letovi, i sl.), bez obzira da li se za to prima naknada ili ne,

Način rada prikazom pogleda iz bespilotnog zrakoplova (FPV – first person view):
izvođenje leta bespilotnim zrakoplovom kada pilot na daljinu upravlja bespilotnim zrakoplovom preko kamere instalirane na njemu,

Naseljeno područje:
područje koje je primarno namijenjeno za stanovanje, poslovanje, rekreaciju ili okupljanja, na kojem se nalaze stambene zgrade, kuće, škole, uredi, sportski tereni, parkovi i sl.,

Nekontrolirani aerodrom:
aerodrom na kojem se ne pružaju usluge kontrole zračnog prometa. Sukladno Zakonu o zračnom prometu i kontrolirani aerodrom izvan radnog vremena nadležne aerodromske kontrole zračnog prometa smatra se nekontroliranim,

Nenaseljeno područje:
područje koje nije naseljeno područje, a u kojem je, osim pilota na daljinu i osoba koje sudjeluju u izvođenju leta, dopušten samo povremeni prolazak bez zadržavanja ljudi (biciklisti, šetači i sl.),

Opasna roba:
predmeti ili tvari koje mogu predstavljati opasnost po zdravlje, sigurnost, imovinu ili okoliš i koje su navedene u popisu opasnih roba u Tehničkim instrukcijama ili su klasificirane u skladu s Tehničkim instrukcijama,

Opasnost:
situacija ili predmet koji bi mogli uzrokovati smrt ili povredu osobe, oštećenje opreme ili strukture, gubitak materijala ili smanjenje sposobnosti za obavljanje propisane funkcije,

Operativna masa bespilotnog zrakoplova:
ukupna masa bespilotnog zrakoplova u trenutku uzlijetanja,

Operator sustava bespilotnog zrakoplova:
fizička ili pravna osoba koja se bavi izvođenjem letačkih operacija sustavom bespilotnog zrakoplova (u daljnjem tekstu operator),

Pilot koji upravlja na daljinu:

fizička osoba odgovorna za sigurno upravljanje letom bespilotnog zrakoplova koja upravlja njegovim komandama leta, bilo ručno ili, kada bespilotni zrakoplov leti na automatiziran način, praćenjem njegova pravca letenja uz mogućnost intervencije i promjene pravca u svakom trenutku. U smislu odredaba Zakona o zračnom prometu, pilot na daljinu se smatra zapovjednikom zrakoplova,

Područje letenja:
zračni prostor unutar kojeg se izvodi let bespilotnog zrakoplova,

Referentna točka aerodroma:
geografski položaj geometrijskog središta nekog aerodroma,

Rizik:
procjena posljedica opasnosti, iskazana kroz termine predviđene vjerojatnosti i ozbiljnosti,

Skupina ljudi:
ljudi koji su okupljeni na određenom prostoru na kojem nemaju dovoljno mjesta za odmicanje od putanje bespilotnog zrakoplova i/ili izbjegavanje sudara s njim (npr. okupljeni na koncertu, priredbi, proslavi, demonstraciji ili radi korištenja zajedničkih sadržaja poput plaža, zabavnih parkova i sl.),

Sustav bespilotnog zrakoplova:
sustav koji se sastoji od bespilotnog zrakoplova i druge opreme, softvera ili dodataka neophodnih za njegovo upravljanje na daljinu,

Tehničke instrukcije:
Tehničke instrukcije za siguran prijevoz opasnih roba zrakom (ICAO Doc 9284), odobrene u skladu s postupkom koji utvrđuje Vijeće ICAO-i koje se izdaju povremeno

Zrakoplovni model:
bespilotni zrakoplov namijenjen isključivo za potrebe rekreacije i sporta.

Da li je potrebna posebna dozvola za upravljanje dronom?

Ne, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo ne izdaje dozvolu za upravljanje bespilotnim zrakoplovom.

Ako je operativna masa mog zrakoplovnog modela manja od 4 kg da li isti mora biti označen?

Ne, zrakoplovni modeli lakši od 5kg ne moraju biti označen.

Da li mogu ishoditi odobrenje Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo za udaljenosti manje od 50 m od skupine ljudi?

Da, moguće je. Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo potrebno je podnijeti Zahtjev za odobrenje izvođenja letačkih operacija sustavima bespilotnih zrakoplova na udaljenostima manjim od propisanih. Uz Zahtjev je potrebno dostaviti prihvatljivu procjenu rizika za izvođenje namjeravanih letačkih operacija sustavima bespilotnih zrakoplova.

Ukoliko letim na visini od 40 metara i udaljen sam od kontroliranog aerodroma 6 kilometara da li moram ishoditi odobrenje od nadležne kontrole zračnog prometa?

Ukoliko letite u kontroliranom zračnom prostoru do visine od 50 m iznad razine tla i izvan prostora polumjera 5km od referentne točke aerodroma morate uspostaviti automatizirani postupak za uspostavu ad hoc strukture i odobrenje na dan provedbe leta.

Ukoliko letim u nekontroliranom zračnom prostoru na visini od 100 m iznad razine tla da li moram ishoditi odobrenje od nadležne kontrole zračnog prometa?

Ukoliko letite u nekontroliranom zračnom prostoru do visine 120 m iznad razine tla morate uspostaviti automatizirani postupak za uspostavu ad hoc strukture i odobrenje na dan provedbe leta.

Da li smijem letjeti noću?

Noću smiju letjeti operatori koji izvode letačke operacije kategorije A, B2 i C2. Bespilotni zrakoplov mora biti opremljen svijetlima koja omogućuju utvrđivanje orijentacije bespilotnog zrakoplova u prostoru. Svijetla moraju biti vidljiva pilotu na daljinu tijekom cijelog leta.

Koja je razlika između kontroliranog i nekontroliranog aerodroma?

Nekontrolirani aerodrom je aerodrom na kojem se ne pružaju usluge kontrole zračnog prometa. Kontrolirani aerodrom izvan radnog vremena nadležne aerodromske kontrole zračnog prometa smatra se nekontroliranim.

Da li je dopušteno letjeti na visini višoj od 200 metara od tla?

Pravilnikom o sustavima bespilotnih zrakoplova dopušteno je letjeti u nekontroliranom zračnom prostoru na visini do 120 metara iznad razine tla ili do 50 metara iznad prepreke, ovisno što je više.

Za letenje u nekontroliranom zračnom prostoru iznad 120 metara iznad tla operator mora ishoditi odobrenje Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.

Zaštita privatnih podataka

U Europi su privatnost i zaštita osobnih podataka priznati kao temeljna ljudska prava. Europska i nacionalna zakonodavstva štite nas od vanjskog nedopuštenog ometanja, smatrajući ih nezakonitima, uključujući ona koja nastaju uporabom bespilotnih letjelica.

Kao rekreativni korisnik bespilotnih letjelica uvijek imajte na umu da je vaša aktivnost za privatnost drugih ljudi potencijalno invazivna te da se na vas može primijeniti zakonodavstvo za zaštitu podataka.

Sve dok je vaša bespilotna letjelica opremljena kamerom, snimačem videozapisa ili bilo kojim uređajem kojim se mogu snimiti osobni podaci uključujući slike, razgovore, lokaciju itd., primjenjuje se zakonodavstvo za zaštitu privatnosti.

To ne znači da ne smijete upravljati bespilotnim letjelicama opremljenima kamerom, već da bespilotne letjelice uvijek morate odgovorno upotrebljavati te ne ometati privatnost drugih ljudi.

Primjerice, nemojte snimati fotografije, videozapise ili zvučne zapise ljudi u njihovom domu, vrtu, autu itd., bez njihove dozvole. I upamtite da se zaštita podataka i privatnost primjenjuje čak i na javnim mjestima. U određenim okolnostima i imovina ljudi može biti zaštićena.

Također postoji opasnost da rad vaše bespilotne letjelice predstavlja napad na privatnost čak i ako vaša bespilotna letjelica nije opremljena kamerom ili drugim senzorima. Doista, ljudi mogu osjećati da ih bespilotna letjelica promatra te prema tome mijenjaju svoje ponašanje

Ako vaša bespilotna letjelica ugrožava nečiji privatni život, upamtite da ta osoba može braniti svoju privatnost pred sudom ili pred nacionalnim tijelom za zaštitu podataka.

Osiguranje i odgovornost

U Europi se svaka naprava kojom se upravlja u zraku zakonom smatra zrakoplovom, a to uključuje i bespilotne letjelice.

Neovisno o težini, veličini i brzini, bespilotna letjelica može ljudima ili imovini prouzročiti značajne štete. Primjeri iz stvarnog života uključuju:

Tjelesne ozljede, primjerice djeca koja zbog propelera bespilotne letjelice imaju trajna oštećenja

Imovinske štete, primjerice bespilotne letjelice koje su pale na automobile

Ako dođe do incidenta s bespilotnom letjelicom, vi se kao operater ili vlasnik bespilotne letjelice morate predstaviti oštećeniku i vlastima. Možda ćete oštećeniku morati platiti novčanu naknadu, a njezin se iznos može značajno razlikovati od zemlje do zemlje.

Kako biste izbjegli izlaganje velikom financijskom riziku, trebate provjeriti uključuje li osiguranje vašeg kućevlasnika ili privatno osiguranje od odgovornosti pokriva rekreativne aktivnosti bespilotne letjelice. Ako tome nije slučaj, svakako se preporučuje da od svojeg osiguravatelja zatražite dodavanje ovog osiguranja ili da kupite posebno osiguranje za bespilotne letjelice. U nekim je državama članicama EU-a takvo osiguranje čak i obvezno i treba biti na snazi prije leta.

U svim slučajevima trebate pažljivo pročitati uvjete svoje police osiguranja (uključujući zemljopisnu pokrivenost) i pridržavati ih se tijekom leta.

Tekstovi preuzeti sa web stranica www.crocontrol.hr i www.ccaa.hr